Povijest

Pravilnik o unapređenju riblje trgovine
Riblja burza na Sušaku
(narodne novine, 22.10.1937.g.)

Sa jučerašnjim danom završili smo opširan, stvaran i stručan prikaz o razvoju morskog ribarstva i o primorskoj važnosti morske faune i flore. Taj opširan prikaz izradio je i iznio na konferenci poljoprivrednih stručnjaka u Sušaku g.dr. F.Domasetović banski savjetnik. Počevši od danas donosit ćemo u našem listu u nastavcima  „Pravilnik o unapređenju riblje trgovine i osnivanje „Riblje burze“ u Sušaku, te „Naputak o načinu upravljanja, djelokrugu, zadacima i nadzoru preduzeća i ustanova zasnovanih sredstvima banovinskih budžeta radi unapređivanja riblje proizvodnje i razmjene njezinih proizvoda“.
„Pravilnik o unapređivanju Riblje trgovine“ stupio je na snagu 22. oktobra o. god. i glasi:

Član 1.

Riblja burza u Sušaku javno-pravna je ustanova Savske banovine koja se upravlja u granicama naređenja ovog Pravilnika.

Član 2.

1. Svrha je ribljoj burzi u Sušaku da organizuje i unapređuje trgovački promet svim hranivim produktima mora i slatke vode te njihovim prerađevinama u zemlji i inozemstvu. Radi što uspješnijeg  ostvarenja ove svrhe postavlja se naročiti  burzovni odbor koga sačinjavaju:

Predsjednici svih središnjih ribarskih organizacija u Hrvatskom Primorju, zatim izaslanik gradske općine Sušak naročito u zastupanju interesa potrošača, jedan zastupnik riblje trgovine na veliko u Sušaku kao i jedan zastupnik ribljih maloprodavača na gradskoj ribljoj tržnici u Sušaku.

Ovaj odbor donosi svoje odluke pod ravnanjem predsjednika ribarske zajednice u Sušaku kad to zatraži predsjednik te ribarske zajednice ili koji član burzovnog odbora.

Zaključci ovog odbora protivni odredbama ovog Pravilnika ili zadružnim pravilima ribarske zajednice u Sušaku jesu ništavi.

2. Pošto gradska ribarnica u Sušaku pada u pograničnu zonu uslijed čega su povoljni izgledi da se na njoj povećava prodaja svježe ribe na malo biće dužnost burzovnog odbora da nastoji  u sporazumku sa upravom gradske ribarnice i Sušaku da se što bolje organizuje prodaja kao i opskrba te gradske ribarnice sa svim vrstama svježe morske ribe.
Jednako će mu biti dužnost da u sporazumu sa upravom gradske ribarnice u Zagrebu preduzima sve što je potrebno da se i na toj ribarnici organizuje prodaja kao i njena redovna opskrba sa svježom morskom ribom svih vrsti.
Isto tako biće njegova dužnost da pored organizovanja domaće potrošnje svježe ribe na navedenim gradskim ribarnicama kao i po drugim mjestima u zemlji nastoji da organizuje potrošnju morske ribe i po važnijim turističkim mjestima Hrvatskog primorja.
Ovo treba ovaj odbor da sprovodi u sporazumu sa nadležnim općinskim upravama i turističkim ustanovama.

3. Radi sprovođenja što uspješnije propagande i jačanja potrošnje svježe morske ribe u zemlji biće dužnostovom odboru da nastoji u sporazumku sa središnjim ribarskim organizacijama:

a) da se postepeno uvađaju u većim potrošnim mjestima stalne zadružne prodavaone svježe morske ribe a eventualno s tim u vezi da se urede i naročiti riblji restorani na način kako su oni udešeni u naprednom inostranstvu.

b) da nastoji da se uvede potrošnja svježe morske ribe kao i da se redovno opskrbljuju svježom morskom ribom dotično ribljim marinadama, konzervama u ulju itd. sve one ustanove kod kojih se može na stanovite dane da uvede opskrba većeg opsega sa svježom morskom ribom i njenim  prerađevinama (vojničke i časničke menaže, internati, sjemeništa, đačke menze, dječja skloništa i obdaništa, bolnice, kaznione itd.).

4. Središnja zadruga obalnih tunolovki u Sušaku djelovat će pri unapređivanju zadružne riblje trgovine u granicama djelokruga određenog njezinim zadružnim pravilima.

Tržnica riblje burze na Sušaku

Član 3.

1. Tržnica riblje burze u Sušaku zasnovana je samo i isključivo za obavezno dražbovanje svježe ribe po najvišoj ponudi koje dražbovanje treba da se vrši u smislu odredaba ovog Pravilnika.

Vođenje rada na tržnici riblje burze u Sušaku preuzima općina Sušak i ona će ga sprovoditi po svojim gradskim općinama i po naređenjima ovog Pravilnika.

2. Tržne 5 posto pristojbe koje se ubiru od svakog dražbovanja na ovoj tržnici služe u prvom redu za pokriće upravnih i režijskih troškova (lični i materijalni rashodi) ove tržnice a ostatak za pokriće upravnih troškova ribarske zajednice u Sušaku, zatim za potrebe Središnje zadruge obalnih tunolovki u Sušaku kao i za prinos u potporni fond ribara.
Gradska općina Sušak utvrdiće godišnjim  posebnim predračunom rashoda visinu upravnih i režijskih troškova (lični i materijalni rashodi) na ovoj tržnici na način da sa naslova tih troškova u nijednom slučaju ne nastane za nju bilo kakav izdatak.
Istim predračunom utvrdiće se stalni iznosi koji idu od tržnih pristojbi uvrštenih u predračun prihoda u korist gore navedenih ribarskih organizacija dotično u potporni fond ribara.

3. Predračun rashoda i prihoda naveden pod točkom 2. utvrdiće gradska općina po saslušanju ribarske zajednice u Sušaku i središnje zadruge obalnih tunolovki u Sušaku.
Tako prihvaćen predračun predložiće se najkasnije do konca marta svake godine na odobrenje Kr. Banskoj upravi Savske banovine.

4. Za slučaj da ne uspije sporazumno utvrđenje predračuna pod toč. 2. ustanoviće za tu godinu predračun Kr. Banska uprava Savske banovine.
Protiv ovog rješenja Kr.banske uprave pristoji kako gradskoj općini tako i navedenim ribarskim organizacijama pravo žalbe na Ministarstvo unutarnjih poslova.

5. Statističke podatke treba uprava tržnice da svaka tri mjeseca podnosi izravno Kr. Banskoj upravi Savske banovine.
Statistički podaci treba da sadrže: vrstu i količinu ribe, mjesto gdje je ulovljena i cijenu uz koju je dradžbovana na tržnici.

Postupak pri dradžbovanju svježe ribe na tržnici
riblje burze na Sušaku

Član 4.

Sva svježa riba – dopremljena na Sušak po kopnu ili moru radi prodaje ili radi izvoza na koje vanjsko ili domaće tržište kao i sva ona riba koju se kani po moru izravno izvesti u Rijeku ili koju drugu talijansku pijacu i koju po članu 53 – 57 pomorskog carinskog pravilnika od  25. maja 1935. i po naređenju  ministra financija, odjeljenje carina br. 5545-IV 1931 treba prijaviti carinarnici u Sušak- dradžbovaće se najprije na tržnici riblje burze u Sušaku sa svrhom da joj se odrede cijene po najvišoj ponudi.

Ovo važi bez svakog razlikovanja jednako za svu ribu ulovljenu u morskom području Hrvatskog Primorja (član 83. Ustava) dakle i za ribu ulovljenu u području grada Sušaka  kao i za ribu ulovljenu van morskih područja Hrvatskog primorja.

Član 5.

Od dužnosti dradžbovanja svježe ribe na tržnici riblje burze oslobađaju se:

1. količine ribe ispod 10 kg koje će ribar – producent moći da i mimo prethodnog utvrđenja najviše cijene prodaje izravno. Uz puno jamstvo za podmirenje tržnih pristojbi (član 12. Pravilnika) moći će uprava tržnice u sporazumku sa upravom gradske ribarnice u Sušaku da dozvoli da ribar – producent može izravno da prodaje svoju ribu na gradskoj ribarnici u Sušaku i u količinama preko 10 kg bez da je prethodno dražbuje na tržnici riblje burze.
Tržna pristojba odmjeruje se u ovom potonjem slučaju po tržnoj cijeni ribe na malo na gradskoj ribljoj tržnici u Sušaku.

2. Sve količine tunjeva i s njima ispoređene vrste za koje postoje stalni dobavni ugovori vlasnika dotično zakupaca tunolovki s ribljim trgovcima dotično s kupcima. Tržne pristojbe (član 12.) odmjeruju se po cijeni određenoj stalnim dobavnim ugovorima.

Član 6.

1. Na tržnici riblje burze u Sušaku vrši dradžbovanje svježe ribe po gradskom poglavarstvu zaprisegnuti upravitelj tržnice dotično onaj koga u slučaju njegove spriječenosti odredi predsjednik gradske općine Sušak.
Doprematelj ribe dužan je da iskaže točno i istinito sve podatke napose glede vlasništva i podrijetla ribe.

Protiv onoga koji navede netačne ili neistinite podatke postupiće vlast nadležna po članu 15-4 Pravilnika i pored kazne presuditi ga na naknadu sve štete koja je eventualno nastala radi njegovih netačnih ili neistinitih iskaza.

2. Dradžbovanje je redovno javno i vrši se uvijek tako da se količine određene po težini ili broju stavljaju na dradžbu radi utvrđenja najviše ponude. Tek iznimno dradžbovaće se tajno kad to izrijekom zatraži doprematelj ribe i ujedno izjavi da se njegova riba ima smatrati prodanom po najvišoj ponudi.

U ovom slučaju doprematelj ribe nema prava da po dovršenom tajnom dradžbovanju izjavi da ne prihvaća rezultat tog dradžbovanja.

Po prijedlogu burzovnog odbora (član 2-1) može  pretsjednik gradske općine u Sušaku u interesu unapređivanja riblje trgovine na malo i radi opskrbe gradske ribarnice u Sušaku da odredi da se kod svake pojedine dopreme jedna četvrtina (1/4) ribe tajnim dradžbovanjem prodaje po najvišoj ponudi a ostatak od tri četvrtine (3/4) može doprematelj ribe da povuče od prodaje ako mu cijena ne odgovara.

(Nastavak 2.)

3. Tajno dražbovanje vrši se na formularu kojeg će dražbovatelj porazdijeliti među natjecatelje u svrhu da oni na tom formularu upišu cijenu koju nude za dotičnu robu.

Član 7.

Za tržno sposobnu smatra se samo ona riba koja već po svojoj svježini i spoljašnosti pruža sigurnost da će kod prispijeća na mjesto odredišta biti za užitak.

Po izričnom traženju vlasnika ribe odlučuje za slučaj spora konačno gradsko poglavarstvo u Sušaku putem svojih stručnih nadzorno-tržnih organa o tom da li je riba tržno sposobna.

Član 8.

Dražbovanje vrši se svakog dana u određeno doba i to:

1. od 1. maja do 30. septembra od 6 do 12 i od 15 do 19 sati;
2. od 1. oktobra do 30. aprila od 7 do 12 i od 15 do 18 sati;
3.  u nedjeljama i svecima od 6. do 12.

Početak i svršetak dražbe biće objavljen zvonom. U sezonskim mjesecima odredit će predsjednik gradske općine u Sušaku da namještenici tržnice izmjenice dolaze i prije određenog vremena kad god se predviđa ili kad je dojavljena ranija doprema ribe.

Član 9.

Dražbovatelj je dužan da ribu po redu dopreme stavlja na dražbovanje.
Za pojedine partije srdela kao i za drugu sitnu ribu može uprava tržnice od zgode do zgode po sporazumu sa dopremateljem odobriti da se ista dražbuje „od oka“ ili po skupnoj težini.

Za sve ostale vrste riba vrši se dražba po pojedinoj vrsti ribe i po partijama pojedinih producenata.

Razne partije istovrsne ribe mogu biti sastavljene za pojedini čin dražbovanja i drukčije ali samo po sporazumu sa dopremateljem ribe.

Član 10.

1. Kad se nakon izvršenog dražbovanja doprematelj ribe zadovolji rezultatom dražbe važe slijedeća naređenja:

Kupovina se određuje u dinarima i parama a količina ribe u kilogramima ili po kvintalu. Prodanu ribu treba mjeriti „neto“. Kupac ima pravo da zatraži kontrolno vaganje na vagi tržnice riblje burze.

Uvjeti za kupca jesu:

1. kupovnina polaže se redovno odmah u gotovom u visini prema najvišoj ponudi;
   
   
2. sva kupljena riba prelazi kod bezuslovnog zaključka odmah na kupca na njegov račun i pogibelj koji treba da kupljenu ribu odmah i obilježi znakom svoje firme.
   
   
3. Prodavač može zaključak kao i prijenos vlasništva kupljene ribe izrijekom učiniti ovisnim od bezodvlačnog podmirenja kupovnine dotično od položenja primjerene kaucije;
   
   
4. Kupci ne smiju ribu da ostave na tržnici radi dopune svojih zaliha već treba da je vlastitim sredstvima odmah dadu iznesti iz tržnice.
   
   
5. Kupljenu i najdulje za dva sata ne preuzetu ribu može dražbovatelj da preda o trošku nemarnog kupca.
   
   

2. Prije zaključka može doprematelj svoju ribu da povuče od prodaje kad smatra neprihvatljivom najvišu ponudu. Na taj način treba ustegnuti ribu od prodaje ponovno da se najavi dražbovatelju ako je se kani s nova da dražbuje.
Ona dolazi na red tek po dovršenom dražbovanju od prije najavljene ribe.
Tržna pristojba (član 12.) odmjeruje se u ovom slučaju doprematelju ribe po najvišoj ponudi kod koje je riba povučena od prodaje.

3. U slučaju više jednakih ponuda odlučuje doprematelj ribe kao prodavač komu ima da se odobri zaključak; prednost imaju sušački trgovci sa ribom na malo.

Član 11.

Ispitivanje i pregledavanje ribe prije dražbovanja stvar je samog kupca.
Naknadne žalbe kupca o lošoj kvaliteti ribe nisu dopustive.

Doprematelj ribe kao i uprava riblje tržnice dužni su da kupcima omoguće i olakšaju pregledavanje ribe.

Od dražbovanja isključena je riba čije je lovljenje, kupovanje ili prodavanje zabranjeno.

Dražbovatelj dužan je takvu ribu da odmah zaplijeni i rasproda u korist ribarskog potpornog fonda i da o tom odmah obavijesti gradsko poglavarstvo u Sušaku.

Tržne pristojbe

Član 12.

1. Dražbovatelj dužan je od svakog dražbovanja ribe da ubere 5 posto tržnu pristojbu od doprematelja ribe (ribara, ribljeg trgovca, komisionara) po najvišoj cijeni uz koju je riba prodana dotično povučena od prodaje.

O uplaćenim pristojbama izdaje uprava tržnice kupcu i prodavaocu odreske iz bloka potvrda. Za to treba ovi blokovi da imadu po tri listića pod istim tekućim brojem.
Tekući pako brojevi blokova moraju teći nastavljajući se neprekinuto do 31. marta svake godine. Sa 1. aprila svake godine otpočinje se s nova sa tekućim brojem 1, 2 itd.

Član 13.

Tržne pristojbe po pokriću upravnih i režijskih troškova u granicama odobrenog predračuna rashoda i prihoda (čl.3) idu u potporni fond ribara.
Svaka tri mjeseca ima se od ubranih tržnih pristojbi da otpremi određeni prinos u štedionicu savske banovine u Zagrebu u korist potpornog fonda ribara.

Sa 31. martom svake godine imaju se tržne pristojbe definitivno obračunati i prema tom definitivnom obračunu utvrditi konačni obrok što se ima za dotičnu godinu isplatiti u ribarski potporni fond.

Član 14.

Osim tržnih pristojba po članu 12. Pravilnika smiju se doprematelju ribe na tržnici riblje burze da zaračunaju samo još slijedeći troškovi:

1. naknada za prevoz i pristojbe nosača od mjesta prispjeća ribe do tržnice;
   
   
2. troškovi oko održanja ribe npr. led itd.

Naprotiv se ne mogu zaračunati troškovi oko eventualnog pribavljanja suđa kao ni za prijenos ribe unutar same tržnice.

Van tržnih pristojba (član 12.) i ovdje navedenih troškova ne smiju se na tržnici riblje burze da ubiru nikakve druge pristojbe bilo s kojeg naslova.
Održavanje reda na tržnici riblje burze u Sušaku kao i u poslovnom ribljem prometu uopće.

Član 15.

1. Svatko je dužan da se na tržnici riblje burze u Sušaku i po drugim njezinim prostorijama vlada mirno i pristojno i da se pokorava odredbama izdanim od nadležnih organa te tržnice.

Tko se ogriješi o te propise može prema prilikama biti odmah odstranjen iz tržnice a može se protiv njega podnijeti i prijava na nadležnu vlast.

2. U ribljem prometu dužan je svako da se kloni svega što bi se moglo označiti ta djelo nelojalne utakmice.

Pored slučajeva naročito navedenih u ovom Pravilniku potpada pod kaznu po stavu 4. ovog člana i svaki onaj koji u poslovnom prometu na ribljoj burzi u Sušaku ili gdje drugdje učini djelo protivno dobrim običajima koje bi moglo oštetiti drugoga ili tko širi zbog pakosti ili obijesti dotično iz sebičnih ciljeva usmeno ili pismom (putem štampe) neistinite vijesti napose o poslovanju na tržnici riblje burze u Sušaku dotično tko podmićivanjem, ocrnjivanjem ili drugim nedopuštenim načinom nastoji da postigne u ribljem prometu za sebe ili za drugoga kakvu korist.
Istoj kazni potpada i svaki onaj koji iz bilo kakvih ciljeva poništava riblje proizvode.
Poništavanje ovih proizvoda dozvoljeno je jedino po odredbi nadležne policijsko-sanitarne vlasti kad ova pronađe te proizvode škodljivim za potrošak.

3. Za slučaj da se riba potajno dopremi u Sušak ili kriomice rasproda dotično da se bilo na koji način protivno odredbama ovog Pravilnika rasproda ili izveze kopnom ili morem na koje vanjsko ili nutarnje tržište bez prijave dotično prethodnog dražbovanja na tržnici riblje burze u Sušaku i bez uplate tržnih pristojbi ima se krivac dakle doprematelj ribe kao i kupac dotično otpremnik ribe presuditi pored kazne po stavu 4. ovog člana i na solidarnu naknadu tržnih pristojbi te na nošenje postupovnog troška.

Za slučaj ponovne prikrate tržne pristojbe mogu se krivci da presude na trostruki iznos te pristojbe. 

4. Tko se ogriješi o naređenja ovog Pravilnika ili o propise donešene za njegovo izvršenje u koliko se dotična djela ne progone po općem krivičnom zakonu kazniće nadležna prvostepena upravna vlast na osnovu člana 69. zakona o unutrašnjoj upravi od 19. VI.1929. novčanom globom od 10 do 1000 dinara a za slučaj nemogućnosti naplate zatvorom od 1 do 20 dana.

Ubrane novčane globe teku u korist ribarskog potpornog fonda te ih nadležna prvostepena upravna vlast ima izravno odašiljati u štedionicu savske banovine u Zagrebu.

Završna naređenja

Član 16.

Ovaj Pravilnik dobiva obaveznu snagu po obnarodovanju u službenom listu Savske banovine.

Kr. Banska uprava ovlašćuje se da po obnarodovanju ovog Pravilnika propiše potrebne odredbe za njegovo izvršenje.

Pravilnik o ribljoj burzi koji je odobren aktom od 10. januara 1934. broj 2531 stavlja se van snage danom kad ovaj Pravilnik zadobije obaveznu snagu.

Član 17.

Ovaj pravilnik odobrio je na osnovu s-a  28. zakona o banskoj upravi i nakon postignute saglasnosti resornih ministara gosp. Ministar unutrašnjih poslova svojim aktom od 14. jula 1937. broj 22.128-III.

Gradska općina Sušak dala je svoj pristanak na vođenje rada na tržnici Riblje burze u Sušaku na osnovu odluke gradskog vijeća od 7. oktobra 1937. pod toč. 3. sjed. zapisnika.

U Zagrebu, 12. oktobra 1937.

Ban:
Ružić v.r.